U proteklih nekoliko desetljeća, povećava se svijest međunarodne javnosti o klimatskim promjena na globalnoj razini. Naime, trenutno je naš planet 1,2 stupnja Celzijusa (°C) topliji nego u predindustrijsko vrijeme, a očekuje se da će prosječna temperatura biti 4-6 °C toplija do kraja ovog stoljeća. Pored devastirajućih učinaka na ekološke sustave, zagrijavanje planeta ima neželjene posljedice i na zdravlje ljudi. Većina područja na Zemlji biti će nepogodna za život, što će dovesti do migracija stanovništva, i moguće je očekivati barem 250.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje uzrokovanih toplinskim udarima. Osim navedenog, klimatske promjene imaju i negativan učinak na druge aspekte zdravlja ljudi, poput pogoršanja sanitarnih uvjeta, nedostatka čiste vode i povećane incidencije zaraznih crijevnih bolesti. Stoga ne čudi činjenica da je Svjetska Zdravstvena Organizacija proglasila klimatske promjene kao jedinstvenu i najveću zdravstvenu opasnost koja prijeti čovječanstvu.
Sustavi zdravstvene zaštite razvijenih zemalja pripadaju možda i među najzahtjevnije sustave prema potrošnji resursa. Prema postojećim saznanjima, otpuštanje stakleničkih plinova direktnim djelovanjem zdravstvenih ustanova čini 17% svog ugljičnog otiska zdravstvene skrbi, daljih 12% otpada na korištenje električne energije, dok je većina (71%) generiranih stakleničkih plinova rezultat same pružene skrbi, transporta, korištenja hranidbenog lanca (eng food-chain supply), te korištenja i odlaganja medicinskog pribora i otpada, uključivo i lijekove, i drugog bolničkog inventara.
U okviru zdravstvenog sustava, gastrointestinalna (GI) endoskopija smatra se trećim najvećim proizvođačem otpada, nakon intenzivne njege i anestezije. Naime, ova djelatnost konzumira značajne resurse obzirom na broj izvršenih pretraga na godišnjoj razini s jedne strane te količinom proizvedenog otpada s druge strane.
Iz svih navedenih razloga je osmišljen projekt „Upravljanje ugljičnim otiskom GI endoskopije u Republici Hrvatskoj“ kojeg možete vidjeti ovdje: